Istra, Liburnija i Dalmacija u prapovijesti - Izvorni (id)entiteti na istočnoj obali Jadrana prije dolaska Hrvata i Slavena

Sljedeća karta prikazuje područje raširenosti liburnske kulturne skupine, također temeljeno na arheološkim nalazištima. Ta izvorna Liburnija zauzima područje od rijeke Raše u Istri, današnje Hrvatsko primorje s otocima, otok Pag, Ravne Kotare, današnje Zadarske otoke, te kopneno područje sve do rijeke Krke. Povijesni izvori navode današnji Skradin kao najjužniji grad povijesne Liburnije. Neki izvori navode da je središte povijesne Liburnije bilo negdje u području Ravnih Kotara, ali pitanje je i koliko su takvi podaci pouzdani.

Ako područje povijesne Liburnije usporedimo sa današnjim stanjem, vidjet ćemo da su poveznice dosta slabe. Samo usko priobalno područje oko današnje Opatije se danas naziva Liburnijom. Postoje tu još neke slabe naznake (svijesti) o tome gdje se nekada protezala povijesna Liburnija, ali one su uglavnom banalnog tipa, npr. u nazivima nekih lokalnih poduzeća i slično. S tim u svezi je zanimljivo korištenje imena "Liburnija" za autobusno prijevozno poduzeće u Zadru, dakle u regiji koja se danas naziva Dalmacijom.

Čemu ići tako daleko u povijest? Pa zato da vidimo koji su to izvorni entiteti postojali na istočnoj obali Jadrana i u priobalju, te koja je njihova veza sa sadašnjošću. Najočitija veza prošlosti i sadašnjosti su svakako imena nekadašnjih plemenskih skupina (Histri, Liburni, Delmati), jer ta prastara imena se i danas koriste u donekle izmijenjenom obliku. Druga veza su današnji geografski entiteti, koji imaju neku vezu sa izvornim entitetima i njihovim imenima, ali se za neke današnji opseg znatno promijenio.

Pa pogledajmo najprije te entitete u prapovijesti i njihovo prostorno rasprostiranje. Karte će nam prikazati geografski raspored histarske, liburnske i delmatske kulturne skupine u periodu od 1200. do 800. godine prije Krista. Tko su zapravo bili Histri, Liburni, Delmati i Japodi? Ne može se govoriti o narodima i državama u današnjem smislu, ali bazirano na arheološkim nalazima svakako se radi o određenim kulturnim skupinama. S obzirom na arheološke nalaze očito se radilo o zajednicama koje su imale određeni zajedničkih kulturni sadržaj, a živjele su na geografski poprilično određenim teritorijima. Ponekad te grupe nazivamo i plemenskim zajednicama.

Sljedeća karta prikazuje područje raširenosti histarske kulturne skupine, a temeljeno na arheološkim nalazištima. Vidimo da se područje vrlo dobro poklapa sa današnjim poimanjem Istre, a u geografskom smislu radi se približno o Istarskom poluotoku.