Gmajnina kolumna "ČA...ČA...ČA..."

 

 

 

 

 

 

Arhiva online izdanja "Gmajne": http://www.cavle.hr/gmajna

 

Kao glasilo Općine Čavle "Gmajna" od prvog broja (kolovoz 2006.) nastoji na različite načine, a osobito u tekstovima s osobnom notom autora, promicati čakavski izričaj. S obzirom da se u "Gmajni" u pravilu objavljuju tekstovi koji na određeni način tangiraju Općinu Čavle – sam tekst ili njegov autor – logično je da je i čakavica u "Gmajni" grobnička. A kako i u samoj današnjoj grobničkoj čakavici postoje različiti izričaji, u "Gmajni" se koristi isključivo standard koji je znanstveno verificiran u knjizi "Grobnički govor XX. stoljeća (gramatika i rječnik)".

 

U prvom broju "Gmajne" urednica Sandi Bujan Cvečić obrazlaže odabir imena lista: "Zač Gmajna? Zač Gmajna? Ime ima svoju simboliku. Predsjednik Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine gosp. Stanislav Lukanić, govori da je to bil komun, odnosno zemljište u općinskom ili državnom vlasništvu. Zato se govori i da je gmajna ničija zemja. Udruga Gromišćina zemja prezentaciju života, običaja i kulture ovoga kraja svojevremeno nazvala Večer na gmajni. Kako oni tumače, na gmajni va selu, oko kakove šterne, nekad su se čitali proglasi vladara, tu su se okupljali regruti, ali i sušila letina. Nediljon su žene tonbulale, a dica igrala sakakove igre: na skrivalca, na brkalicu, štubičali se i lovili, vadili zadaće, recitacije, sost i kantat. A kad je bil blagdan na gmajnu se došlo pokazat, porašpat, poofirat i još ča god."

("Gmajna", broj 1, kolovoz 2006. - Riječ glavne urednice PDF)

 

Poznato je da govor na cijeloj Grobnišćini pripada čakavskom narječju hrvatskoga jezika, no to je govor posebnoga tipa koji pripada naglasno najarhaičnijima među sjevernojadranskim čakavskim govorima. Cijela je Grobnišćina jezično jedinstvena uz neke neznatne razlike, najčešće leksičke naravi, a odlikuje ju osobita dužina u izgovoru nenaglašenih samoglasnika. Govor se zadnjih desetljeća dosta mijenja pod utjecajem škole, sredstava priopćavanja ali i govora doseljenika. Međutim, onaj temeljni grobnički govor ostaje živim zahvaljujući lokalnom stanovništvu i naporima koje ulaže u očuvanje vlastitog materinskog idioma. Već u prvom broju "Gmajne" Vlasta Juretić piše tekst o grobničkoj čakavštini/čakavšćini/čakavici:

 

"Naše ča – prirodno kod ča se diše" PDF

 

Uslijedili su brojni tekstovi na čakavštini i o čakavštini. 2011. godina bila je izninmno značajna jer je ostvaren jedan od temeljnih ciljeva Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine – grobnička čakavština proglašena je zaštićenom nematerijalnom baštinom Republike Hrvatske. Temelje zahtjeva Ministarstvu kulture za proglašenje grobničke čakavštine zaštićenom nematerijalnom baštinom postavila je glavna urednica svih Katedrinih izdanja dr. sc. Iva Lukežić, professor emeritus Sveučilišta u Rijeci. U znanstvenom je uratku, "Glose o grobničkoj čakavštini" još 1992. godine protumačila svoja istraživanja i spoznaje te odredila smjerokaze. Jedan od njezinih odgovora na pitanje "Što će biti s čakavštinom?" bio je: "Bit će onako kako se spram nje budu odnosili sami čakavci." Na tragu se toga njezina odgovora nižu Katedrini programi sve do danas. Stoga proglašenje grobničke čakavštine zaštićenim kulturnim dobrom RH nije bilo iznenađenje već dugo očekivana i s radošću dočekana potvrda kvalitetna i promišljena rada. A ta je djelatnost raznovrsna i kontinuirana.

 

http://issuu.com/grobnik-katedra/docs/20_godina_rada_katedre

 

"Gmajna", broj 30, prosinac 2011. – Grobnička čakavština: Zaštićeno kulturno dobro PDF

 

http://vlasta-juretic.from.hr/index.php/ostalo/glose-o-grobnickoj-cakavstini

 

Godina koja je uslijedila također je bila značajna. Objavljena je knjiga dr. sc. Ive Lukežić "Zajednička povijest hrvatskih narječja. 1. Fonologija." Riječ je o prvoj sintezi hrvatske povijesne dijalektologije, koju su objavili Hrvatska sveučilišna naklada, Filozofski fakultet u Rijeci i Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine.

 

"Gmajna", broj 32, lipanj 2012. - "Promicanje hrvatskog jezičnog identiteta" PDF

 

 

2012. godine Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine proslavila je svoj dvadeseti rođendan.

 

"Gmajna", broj 33, listopad 2012.

 

Razgovor sa Stanislavom Lukanićem, predsjednikom grobničke Katedre PDF

 

Kolumna "ČA…ČA…ČA…" (piše: Dražen Herljević) – Katedra(la) grobničkoga duha PDF

 

 

Ovom prilikom izdvojili smo samo jedan mali dio bogate aktivnosti stanovnika Grobnišćine. O svim projektima vezanim uz čakavštinu možete se detaljnije informirati na službenim stranicama Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine: http://www.grobnik-katedra.hr/

 

"Gmajna" (izlazi četiri puta godišnje) u svakom broju objavljuje kolumnu "ČA…ČA…ČA…". U kolumni autor, Dražen Herljević, na grobničkoj čakavštini, komentira lokalne, regionalne i druge aktualnosti. Uz dopuštenje uredništva "ČAbook" će također prenositi kolumnu.