Vi se nalazite ovdje: /ČAbook/ČA-TV/Primorska konoba
"Primorska konoba" emisija je o čakavskoj kulturi i običajima. Voditelj Damir Konestra svake subote u "Konobi" ugošćuje ljude iz primorskog kraja i okolice koji svojim radom pridonose očuvanju i širenju čakavskog izričaja i kulture. Emisija, zamišljena kao "talk show", prikazuje se od prosinca 2012. godine na lokalnoj tv postaji RITV. U prve dvije sezone emitiranja gosti "Primorske konobe" bili su mnogi poznati književnici, književnice, pjevači, pjevačice i znanstvenici.
Voditelji/ice: Katarina Antešić (1. sezona)
Damir Konestra (2. sezona)
Alen Polić i Elvira Marinković Škomrlj (3. sezona)
Termin emitiranja: subota 20.00h
ČAbook Vam, uz dopuštenje uredništva emisije, prenosi neke od epizoda "Primorske konobe".
Izvor: https://www.youtube.com/user/RITVhr
Primorska konoba
Mirjana Bobuš jedna je od najpoznatijih čakavskih kantautorica sjevernojadranskog prostora. Niz godina prisutna je na glazbenoj sceni, gdje se predstavila svojim talentom, muzikalnošću, gitarom i prelijepim glasom. Kroz svoju dvadesetogodišnju glazbenu karijeru Mirjana je dobila niz nagrada i priznanja na raznim festivalima, a ponajviše na MIK-u, bilo kao tekstopisac bilo kao izvođač pjesama. Sve njezine pjesme su vrlo osjećajne i svakoga istinski dirnu u srce. Kroz svoje glazbeno stvaralaštvo želi sačuvati tradiciju čakavštine u našem primorskom kraju.
Mirjana Bobuš
Voljen Grbac rođen je u Vinkovcima 1956. godine. Živi i radi u Rijeci. Solist je Opere HNK Ivana pl. Zajca, dramski tenor s bogatim opernim repertoarom koji je prije kazališne karijere stekao estradno iskustvo već na starom MIK-u, kao izvođač zabavnih, ali i rokerskih pjesama. Njegova supruga, Vivien Galletta, vokalna je solistica i članica opernog ansambla istog kazališta. Zajedno ili u drugim kombinacijama gotovo redovno sudjeluju na "Melodijama Istre i Kvarnera", i to vrlo zapaženo.
Voljen Grbac
Vrsna pjevačica Vivien Galletta na glazbenoj je sceni prisutna dvadesetak godina. Od nastupa na Eurosongu s grupom "Putokazi" 1993. godine pa do danas neprekidno je u estradnim vodama. Osim "Putokaza", karijeru su joj obilježili rad u kazalištu i glazbenoj radionici, MIK i brojni nastupi. Najčešće izvodi pjesme baladnog tipa koje iziskuju dobru interpretaciju. Vokalna je solistica i članica zbora HNK Ivana pl. Zajca. Sa suprugom Voljenom Grbcem ili samostalno gotovo redovno sudjeluje na "Melodijama Istre i Kvarnera", i to vrlo zapaženo.
Vivien Galletta
Katja Budimčić jedan je od najljepših primorskih vokala. Rođena je i živi u Rijeci. Veliki talent za glazbu pokazuje od najranijeg djetinjstva, a profesionalno se počinje baviti glazbom po završetku srednje škole. Od svoje šesnaeste godine Katja šest puta zaredom nastupa na festivalu "Grobnička skala", te osvaja sve stručne nagrade i nagrade publike. 2007. godine Katja osvaja nagradu za najbolju interpretaciju na istom festivalu te dobiva pravo nastupa na velikom hrvatskom festivalu "Melodije Istre i Kvarnera". Na MIK-u je dosada pjevala šest puta, te je osvojila velike simpatije publike.
Katja Budimčić
Alen Polić predsjednik je Etno-eko udruge "Jabuka" i idejni tvorac Etno-eko festivala "Jabuka". Glazbom se počeo baviti u osamnaestoj godini. Bio je dugogodišnji član riječkih "Putokaza", kao i član kulturno-umjetničkih društava koja djeluju u Primorju. Bilježi i vrlo zapažene nastupe na festivalu "Melodije Kvarnera", te "Melodije Istre i Kvarnera" na kojem je višestruko nagrađivan. Inicijator je Facebook grupe "ČA na CMC-u". Jedan je od najvećih promotora čakavske glazbe i kulture.
Alen Polić
Duo Aledory riječki je duo popularne duhovne i zabavne glazbe, osnovan 1. lipnja 1998. godine. Čine ga braća glazbenici Alen i Dorian Škrobonja. Od malih nogu u glazbenim vodama, glazbeno obrazovani, Alen i Dorian sviraju više instrumenata. U Aledory-ma sviraju klavijature, a njihov zaštitni znak su izvrsni vokali i dvoglasno pjevanje. Njihove pjesme obuhvaćaju sve tipove zabavne glazbe, što na čakavštini, što na hrvatskom standardu. Prije pet godina započeli su suradnju sa slovačkom kulturnom scenom te često odlaze na turneje u Slovačku kako bi upoznali što više Slovaka sa čakavskim izričajem i kulturom.
Aledory
Klapa "Nevera" jedno je od najpoznatijih imena na riječkoj klapskoj sceni, djelujući više od dvadeset godina i to u gotovo nepromijenjenom sastavu. Počeci klape sežu u prvo tromjesečje 1988. godine, kada su petorica glazbenih istomišljenika i entuzijasta odlučili osnovati vokalnu skupinu - "klapu", koja bi po načinu djelovanja i repertoaru bila bliska dalmatinskom klapskom glazbenom izričaju.Godine 2008. klapa Nevera dobila je Zlatnu plaketu - grb grada Rijeke za dvadeset godina djelovanja zbog osebujnog pristupa u izvedbi klapske pjesme i našeg domaćeg ''ČA''.
Klapa Nevera (gostovali: Sanjin Mandičić i Dario Cibić)
Rajka Jurdana-Šepić sveučilišna je profesorica, fizičarka i pjesnikinja. Istinski je zaljubljena u čakavski izričaj i čakavsko pjesništvo. To jako dobro znaju slušatelji Radio Rijeke koji se svako jutro oplemene stihovima koje Rajka kazuje u 8:15 u svojoj emisiji "Puntapet", za koju je dobila Nagradu Primorsko-goranske županije, dok je Nagradu grada Rijeke, osim za njegovanje čakavskog izričaja, dobila i za doprinos popularizaciji znanosti. Suradnjom izdavačke kuće "Adamić" i Radio Rijeke nastala je Biblioteka Puntape. Rajka je također pokretačica i autorica projekta "Čakavski bardi".
Rajka Jurdana Šepić
Robert Grubišić poznati je primorski glazbenik i producent, autor glazbe brojnih čakavskih uspješnica. Jedan je od najpoznatijih kompozitora čakavskog "novog vala". Svoju glazbenu karijeru započeo je 1984. godine sa grupom "Teens" iz Kraljevice. 1991. počinje svirati u grupi "Vivak" s kojom prvi put nastupa na MIK-u kao izvođač. 1995. kreće u autorske vode, a 1996. "Trio Rio" na MIK-u izvodi njegovu pjesmu "Važgi ferale". Njegove pjesme, u izvedbi Karin Kuljanić, Mirjane Bobuš, Maria Battifiace, Voljena Grbca, Joso Butorca i ostalih MIK-ovskih zvijezda, više puta su osvajale prvo mjesto.
Robert Grubišić
Milorad Stojević
Milorad Stojević rođen je 1948. u Bribiru. Školovao se u Bribiru, Crikvenici i Zagrebu. Predaje hrvatsku književnost na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Pjesnik je, pripovjedač, dramski pisac, kritičar i znanstvenik. Piše eseje i stručne članke. Na literarnoj sceni prisutan je već pedeset godina. Iza njega je trideset objavljenih knjiga čime je pokazao visoku produktivnost. Osim što piše pjesme na čakavskom narječju, sastavio je i vrijednu antologiju "Čakavsko pjesništvo XX. stoljeća".
Ivanka Glogović Klarić popularna je čakavska književnica i suradnica "Besede", tjednog priloga "Novog lista" na čakavici. Jedna je od najboljih suvremenih čakavskih pjesnikinja. Autorica je mnogih knjiga za djecu i odrasle, koje piše na čakavštini i književnom jeziku. Brojnim generacijama učenika Opatijske gimnazije ostala je u sjećanju i kao profesorica hrvatskog i engleskog jezika.
Ivanka Glogović Klarić
Dr. sc. Silvana Vranić, jedna od naših najpoznatijih dijalektoginja, redovita je profesorica Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci. Rođena je u Metajni na Pagu, a stanuje u Kostreni. Doktorirala je u Rijeci 1999. godine. Tema doktorske disertacije bila je "Čakavski ekavski dijalekt: sustavi i podsustavi". Iz te disertacije nastala je i istoimena knjiga. Za nju je dr. Vranić dobila i najviše hrvatsko znanstveno priznanje - nagradu "Josip Juraj Strossmayer". U svibnju 2012. godine izabrana je za članicu suradnicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Kao znanstvenica koja se bavi čakavštinom, uključila se aktivno u rad Katedre Čakavskog sabora Kostrena.
Silvana Vranić
Marija Trinajstić poznata je opatijska pjesnikinja. Poeziju piše od najranijih školskih dana. Bila je jedna od urednica "Biblioteke Dometi". Sudjelovala je u osnivanju katedre Čakavskog sabora Opatija osnovanoj 1971. godine. Također surađuje s Ustanovom "Ivan Matetić Ronjgov" čije je izdavaštvo usmjereno na promicanje i tiskanje djela književne i glazbene literature bazirane na čakavskom idiomu. Neke njene pjesme uglazbljene su za domaće festivale.
Marija Trinajstić
Cvetana Linić je grobnička pjesnikinja. Iako piše i na štokavskom, vrijedna je čuvarica i promotorica čakavštine. Do sada je objavila oko 500 pjesama, a dio je i uglazbljen za festivale "Grobnički tići kantaju" i "Grobničku skalu". Njene pjesme "Grobnički zvon", "Kućo naša stara" i "Zasopi triestinko stara" na festivalu "Grobnička skala" osvajale su prva mjesta.
Cvetana Linić
Branka Kržik Longin kostrenska je pjesnikinja. Brankina poezija veoma je cijenjena, za nju je dobila mnoge nagrade i javna priznanja, poput godišnje nagrade Općine Kostrena te općinsku nagradu za životno djelo 2008. Mnogi njeni stihovi uglazbljeni su i izvođeni na festivalima. Piše na kostrenskoj čakavštini i na standardnom hrvatskom jeziku. Aktivna je članica Katedre Čakavskog sabora Kostrene.
Branka Kržik Longin
Djelujući od 1985. godine, Ženska klapa Luka Rijeka profilirala se na domaćoj i inozemnoj glazbenoj sceni s osebujnim vokalnim izvedbama, njegujući autohtoni "a' capella" dalmatinski i primorsko-istarski glazbeni izričaj. Prva je ženska klapa sjevernojadranskoga područja na državnim klapskim natjecanjima. Svoju prisutnost na domaćoj glazbenoj sceni Luka je upotpunila i raznim glazbeno-scenskim projektima, festivalima zabavne glazbe, dramskim predstavama te uz to zabilježila i nekoliko audio/videoprojekata na demo CD-ima i TV-spotovima. Klapa dosad ima 6 snimljenih nosača zvuka.
Klapa Luka (gostovale: Jagoda Lesica Ježina i Tatjana Bon)
Stanislav Lukanić dugogodišnji je i aktualni predsjednik Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine. Katedra je utemeljena 28. srpnja 1992. godine. Djeluje kao udruga u kulturi sa sjedištem u Grobniku u Općini Čavle, a glavni su joj ciljevi sustavno istraživanje, čuvanje i promicanje ukupnog materijalnog i duhovnog nasljeđa povijesne gospoštije Grobnik, te poticanje i promicanje suvremenog umjetničkog stvaralaštvana području Grobnišćine. 2011. godina bila je izninmno značajna jer je ostvaren jedan od temeljnih ciljeva Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine – grobnička čakavština proglašena je zaštićenom nematerijalnom baštinom Republike Hrvatske.
Stanislav Lukanić
Milka Čakarun Lenac vrsna je pjevačica i umjetnice iz Rijeke s čak 48 godina karijere. Njezine najpoznatije hit pjesme na čakavskom narječju su ''Ča je ča'', ''Nevera s Kvarnera'', "Sirena'', ''Ča smo mi'', ''Garoful'', ''Lipi kraju moj'', ''Se bin dala'' itd. Kao njezina najpoznatiju skladbu svakako valja izdvojiti pjesmu ''Ča je ča'' koja se često koristi za razne podloge ili uvodnu pjesmu čakavskih festivala i emisija.
Milka Čakarun Lenac (lipanj 2012.)
Živuća legenda primorskoga kraja - pjevač iz Opatije, osnivač, tekstopisac i pjevač sastava Bonaca (osnovane krajem 1976. godine), otac Ča-vala i pokretač opatijske "Balinjerade". Grupa "Bonaca" jedna je od najpoznatijih i najdugovječnijih grupa čakavskog priobalja i šire. Hitovi poput "Moja je nona imela butigu", "Lovran, Lovran", "Beli, Cres i Lubenice" samo su neke od pjesama na kojima su odrasli mnogi naraštaji u bogatoj povijesti ove skoro 40 godina stare (mlade) grupe. Povodom tri desetljeća glazbenog djelovanja, doprinosa popularnoj glazbi i prezentaciji liburnijskog kraja i Opatije, grupa Bonaca nagrađena je 2007.g. Godišnjom nagradom Grada Opatije.
Duško Jeličić Dule (svibanj 2012.)
Sezona #3
Sezona #2
Sezona #1
Vlasta Juretić piše pjesme, prozu i djela za scenska uprizorenja, na standardu i čakavštini. Do sada joj je na preko 2000 stranica objavljeno 8 knjiga (poezija, zapisi, putopisi, novele, igrokazi...) i jedan roman. Autorica je "Grobničke maše" i tekstova na postajama Križnog puta u Cerniku/na grobničkoj čakavštini (zaštićeno kulturno dobro RH). Autorica je teksta, scenarija i režije preko 50 televizijskih emisija Kartulina z MIK-a (scenaristica Festivala Melodije Istre i Kvarnera od 2000. do 2008. godine). Dopredsjednica je i voditeljica programa Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine.
Vlasta Juretić
Rajka Jurdana-Šepić sveučilišna je profesorica, fizičarka i pjesnikinja. Istinski je zaljubljena u čakavski izričaj i čakavsko pjesništvo. To jako dobro znaju slušatelji Radio Rijeke koji se svako jutro oplemene stihovima koje Rajka kazuje u 8:15 u svojoj emisiji "Puntapet", za koju je dobila Nagradu Primorsko-goranske županije, dok je Nagradu grada Rijeke, osim za njegovanje čakavskog izričaja, dobila i za doprinos popularizaciji znanosti. Suradnjom izdavačke kuće "Adamić" i Radio Rijeke nastala je Biblioteka Puntape. Rajka je također pokretačica i autorica projekta "Čakavski bardi".
Rajka Jurdana Šepić
Nakon izrade ove stranice, Ritv je sa svog YouTube kanala uklonila većinu za očuvanje čakavštine vrijednih emisija.
Stoga i ovim putem apeliramo na odgovorne da po mogućnosti vrate emisije na YouTube, kako bi bile dostupne zanteresiranima, te kako bi i ova stranica ostala bogata i informativna.
Zahvaljujemo unaprijed!