Vi se nalazite ovdje: /ČAbook/ČAtedre/Čakavski sabor/Povijest
Čakavski sabor - Povijest
Što je Čakavski sabor?
U Žminju je 8. svibnja 1969. osnovan Sabor čakavskog pjesništva, prvotno zamišljen kao kulturno-znanstvena manifestacija koja će se baviti uglavnom pitanjima čakavskog pjesništva.
U Inicijativnom odboru (8. prosinca 1968. u Žminju) za osnivanje Sabora Čakavskog pjesništva bili su: 1) Gaetano Čekić, Rovinj, 2) Zvane Črnja, Ičići, 3) Miho Debeljuh, Pula, 4) Ivo Erman, Pula, 5) Marin Franičević, Zagreb, 6) Mario Hrelja, Rovinj, 7) Tone Krajcar, Pula, 8) Drago Kresina, Žminj, 9) Marijan Mačina, Žminj, 10) Mirko Paulinić, Žminj,11) Petar Radovan, Žminj, 12) Ive Rudan, Pula, 13) Šime Vučetić, Zagreb, 14) Slavko Zlatić, Pula, i 15) Vilma Zohil, Žminj.
Već 12. i 13. rujna 1969. u organizaciji Sabora čakavskog pjesništva, u Žminju je održan znanstveni skup o novijoj čakavskoj poeziji.
Predsjednik Sabora čakavskog pjesništva u prvom mandatu bio je:
Mirko Božić, književnik (Sinj, 1919. – Zagreb, 1995.), ...
... a potpredsjednik Zvane Črnja, književnik (Črnjeni, kraj Žminja, 1920. – Zagreb, 1991.).
U Upravnom odboru Sabora u prvom mandatu bili su:
Dobriša Cesarić
književnik i prevoditelj (Požega, 1902. – Zagreb, 1980.)
Ljubo Drndić
jedan od utemeljitelja "Glasa Istre", (Pazin, 1919. – Zagreb, 2013.)
Marin Franičević
pjesnik i knjiž. povjesničar (Vrisnik, Hvar 1911. – Zagreb 1990.)
Ive Rudan
književnik, povjesničar, folklorist, novinar (Rudani, 1940. – Pula, 1983.)
Tugomil Ujčić
pjesnik, dramatik i publicist (Pazin, 1906. – Sušak, 1995.)
Dragutin Tadijanović
pjesnik (Rastušje, 1905. - Zagreb, 2007.)
Miroslav Sinčić
književnik, novinar, publicist (Račice, Buzet, 1937.)
Ive Siljan
novinar, književnik, političar (Marčana, 1929. – Pula, 1988.)
Šime Vučetić
književnik (Vela Luka, 1909. - Zagreb, 1987.)
Slavko Zlatić
hrvatski skladatelj, dirigent (Sovinjak blizu Sluma kraj Buzeta, 1910. - Pula, 1993.)
Ive Jelenović
jezikoslovac, povjesničar književnosti, publicist (Sveti Vid Dobrinjski, 1898. – Zagreb, 1981.)
Mirko Paulinić
Žminj
Paškval Šverko
Rovinj
Marijan Mačina
Žminj
Petar Radovan
Žminj
Egidio Zannini
Rovinj
Vilma Zohil
profesorica, pjesnikinja (Žminj)
Na osnovi mnogo šire i domišljenije programatske osnove, te kao svojevrstan odjek na početak rada Sabora čakavskog pjesništva, u Žminju je početkom 1970. osnovan ČAKAVSKI SABOR, čija će se programska orijentacija u predstojećem razdoblju ostvarivati u širokom rasponu raznovrsnih kulturno-umjetničkih programa, znanstvenih i stručnih skupova, izdavačke djelatnosti, podizanja spomen obilježja, obnove i uređenja Huma i drugih istarskih gradića, valoriziranja i revaloriziranja čakavštine kao dijalektalnog i jezičnog idioma, te u drugim kulturnim programima koji se tiču očuvanja i vrednovanja kulturnog i nacionalnog identiteta ne samo istarskog nego i čitavog čakavskog govornog područja. Tu svoju programsku osnovu i orijentaciju Čakavski je sabor, kako je zamišljeno, trebao započeti ostvarivati kroz posebne teritorijalno raspoređene i osnovane sekcije odnosno Katedre udružene u Čakavski sabor, koje će, svaka na svome području, artikulirati svoje specifične programe, svoju djelatnost i svoje ciljeve. Tako su već 1970. osnovane i započele djelovati nove Katedre Čakavskog sabora u Pazinu, Labinu, Buzetu, Novom Vinodolskom, Roču, Bujama i u Poreču, dok su idućih nekoliko godina osnovane još Katedre Čakavskog sabora u Barbanu, Juršićima, Opatiji, Puli i Splitu.
Tijela Čakavskog sabora 1970. bila su Glavni odbor i Predsjedništvo.
Od 1970. do 2010., osim Mirka Božića (1970.-1974.), predsjednici Čakavskog sabora bili su:
akademik Petar Strčić (1990.-1992.)
Aleksa Ladavac
(1998.-2006.)
Slavko Krajcar
(od 2006.)
akademik Andro Mohorovičić (1974.–1982.)
prof. Veseljko Velčić (1982.-1986.)
Ema Derossi-Bjelajac (1986.-1990.)
Zvane Črnja, koji je obnašao dužnost potpredsjednika ili glavnog tajnika, bio je sve do kraja života 1991. glavnim pokretačem aktivnosti. One su imale širok raspon, a prema kategorijama obuhvaćale su kulturno-umjetničke programe, znanstvene skupove, izdavačke djelatnosti (zbornici sa znan. skupova, monografske edicije, antologijski izbori, dokumenti, edicija Istra kroz stoljeća), podizanje spomen-obilježja i akciju obnove Huma, te radne dogovore aktivista radi utvrđivanja i provedbe programa. Od početka su postavljeni visoki znanstveni i kulturno-umjetnički kriteriji, pa je tako već prvi program Čakavskoga sabora – Sabor čakavskog pjesništva u Žminju sadržavao definicije i spoznaje koje označavaju potpun teoretski zaokret u dotadašnjim gledanjima na čakavštinu i na pitanje hrvatske knjiž. sinteze u cjelini.
Nekoliko velikih i važnih programa ostvareno je zahvaljujući nastojanjima cjelokupne organizacije Čakavskoga sabora, obično u suradnji s jednom ili nekoliko katedri, kulturnih ili drugih organizacija. God. 1974. i 1975. organizirani su, uz potporu JAZU, programi koji su nadišli vlastito vanjsko prigodno obilježje i učinci kojih u cjelokupnoj hrvatskoj kulturi i znanosti traju i danas. Bili su to programi u povodu 500. obljetnice beramskih fresaka autora Vincenta iz Kastva (1974), obilježavanje 700. obljetnice Istarskoga razvoda i 400. obljetnice smrti Matije Vlačića Ilirika (1975), utvrđivanje i realizacija Aleje glagoljaša i dr.
Stup Čakavskog sabora
Službeni znak ove institucije je glagoljsko slovo S. Stoga je skulptura kojom započinje Aleja glagoljaša zapravo kameno glagoljsko slovo S. Ovo je prva skulpura postavljena u tada buduću Aleju glagoljaša i to 1977. godine
Veliko je postignuće izdavačke djelatnosti projekt edicije "Istra kroz stoljeća", prihvaćen na izbornoj Skupštini Čakavskoga sabora 1977., a obuhvatio je niz istarskih tema na kulturnom i znanstvenim planu iz svih dijelova Istre i iz svih važnih razdoblja povijesti te sve njezine etničke i nacionalne kulturne krugove i fenomene. To je dovelo do potrebe za klasifikacijom, sažimanjem i sintezom informacija i vrijednosti te za čuvanjem i predočavanjem takvih rezultata, i to u obliku enciklopedijsko-antologijske biblioteke. Do 2004. realizirano je 11 kola s ukupno 64 knjige. Glavni urednik prvih deset kola (po 6 knjiga, ukupno 60 svezaka) bio je do svoje smrti književnik Zvane Črnja.
Katedra Čakavskoga sabora Grobnik izdaje Grobnički list, jedino glasilo u Hrvatskoj na čakavskom narječju, a pojedine katedre također imaju bogatu izdavačku djelatnost te priređuju stručno-znanstvene skupove i događanja: Buzetski dani, Grobnička jesen, Dani Matka Laginje – u Klani, Mediteranski kiparski simpozij u Labinu, Novljansko kolo, Pazinski memorijal, Naš kanat je lip u Poreču, kolonija Prijatelji Roča, Proljeće u Ronjgima i Matetićevi dani u Rijeci u organizaciji Ustanove "I. M. Ronjgov", Sabor čakavskog pjesništva Žminj i dr.
U Čakavskom saboru inicirane su ili započete djelatnosti koje su poslije bile upućene cjelokupnoj kulturnoj i društvenoj javnosti (savjetovanje o kulturnim prilikama u Istri u Poreču 1974.) ili određenom krugu kult. i društv. subjekata (obnova Huma), a neke su preuzele druge organizacije.
U okviru obilježavanja 30. obljetnice postojanja i rada Čakavskoga sabora u Žminju je 1999. uređena i otvorena Čakavska kuća, kao sjedište Čakavskoga sabora i mjesto događanja, s naglaskom na biblioteku Čakavijanu.
Čakavska kuća u Žminju
Knjižnica u Žminju započela je s djelovanjem 2002. godine nakon višegodišnjeg nastojanja i truda aktivista Čakavskog sabora i stanovnika čije su konkretne inicijative vezane za 1997. godinu kada Čakavski sabor seli svoje sjedište u Žminj. Tada je osnovan i Odbor za osnivanje knjižnice odnosno za izgradnju Čakavske kuće na čelu s dr. Slavkom Krajcarom, koji je u suradnji s Općinom, Istarskom županijom, Ministarstvom kulture i Gradskom knjižnicom i čitaonicom Pula posao priveo kraju.
Knjižnica djeluje u sklopu Gradske knjižnice i čitaonice Pula, broji 320 članova i ima fond od 5378 svezaka. Knjižnica je informatizirana, a specifičnost ove ustanove je Čakaviana, zbirka knjižnih izdanja s čakavskog kulturnog prostora. Knjižnica u Žminju postaje malo kulturno središte općine Žminj i okupljalište ljubitelja knjige.
Kulturni radnici Istre, Rijeke, Hrvatskoga primorja i otoka, uključujući se najvećim dijelom od početka u programe Čakavskoga sabora, pridonijeli su vlastitom ujedinjavanju i stvaranju zavičajne kulturne svijesti o zajedničkim vrijednostima i međusobnoj upućenosti. Čakavski sabor znanstveno je valorizirao i prinos Hrvata i istarskih Talijana razvoju kulture i civilizacije na tom našem području, vodeći se načelima multikulturalnosti i upozoravajući na to da je uloga Istre u hrvatskoj kulturi bila mnogo veća nego što se prije mislilo, a istaknutim pojedincima i pravnim osobama za iznimne prinose u radu dodjeljuje priznanja: Plaketu "Marulić" i Povelju "Zvane Črnja".
Izvori (tekst i slike):
http://www.cakavskisabor.hr/sto-je-cakavski-sabor
Detaljne informacije o povijesti i radu Čakavskog sabora nalaze se na službenim stranicama Čakavskog sabora u PDF dokumentima (http://www.cakavskisabor.hr/download)